Zašto specijalizacija iz psihijatrije? Šta Vas je privuklo baš toj grani?
Čovjek je jedinstvo duše i tijela i oni se ne mogu odvojeno sagledavati. Svaka somatska bolest može biti psihički uslovljena, a takođe i svaka somatska bolest može uticati na psihičko stanje. Osnovni postulat da se ne liječi bolest već pacijent svaki ljekar treba da ima na umu. Posljednjih godina holistički pristup u liječenju dobija na sve većem značaju.
Koja je razlika između psihologa i psihijatra?
Psihijatar je završio Мedicinski fakultet, а nakon toga specijalizaciju iz psihijatrije, dok je psiholog završio akademske studije psihologije, te ne može da propisuje ljekove, već će Vas uputiti psihijatru ukoliko je farmakoterapija indikovana. U svakodnevnom radu sa pacijentima psihijatar i klinički psiholog usko sarađuju. Ako psihijatar procijeni da je potrebno, psiholog će uraditi seriju testova sa pacijentom čiji rezultati se mogu objektivno mjeriti i koji mogu biti nezamjenjivi u slučaju nejasne dijagnoze. Ukoliko imaju odgovarajuću edukaciju i psihijatar i psiholog se mogu baviti psihoterapijom.
Koliko je potrebno vremena da bi se riješio neki psihološko-psihijatrijski problem?
Na ovo pitanje se ne može dati precizan odgovor, jer trajanje liječenja zavisi od toga koji je psihički problem ili bolest u pitanju. U nekim slučajevima liječenje traje par mjeseci, u drugima i više godina.
Koji simptomi govore da treba posjetiti psihijatra?
Nažalost, još uvijek u našem društvu postoji stigmatizacija psihijatrijskih pacijenata. Psihijatru se mogu obratiti i zdravi ljudi ukoliko im je potrebna pomoć u nekom razdoblju života. Vrlo često porodica prije samog pacijenta primijeti da se on psihički izmijenio, i nagovori ga da traži pomoć. Zbog toga je za naše pacijente podrška, razumijevanje i pomoć porodice od presudnog značaja. Naravno, ukoliko imate suicidalne misli, teškoće sa spavanjem koje traju, stalan neodređen strah i strepnju, mislite da Vas neko progoni ili halucinirate, bez oklijevanja se javite psihijatru. Ukratko, ako osjećate da „nijeste isti kao što ste bili prije“, javite se svom psihijatru.
Čovjek je jedinstvo duše i tijela i oni se ne mogu odvojeno sagledavati
Da li su pacijenti koj imaju anksioznost/ depresiju osuđeni da doživotno uzimaju ljekove?
Naravno, da ne. Blaži oblici depresije i anksioznih poremećaja mogu se liječiti psihoterapijom, bez upotrebe ljekova. Anksiolitici, u narodu popularni „ljekovi za smirenje“, uzimaju se samo kratko vrijeme, dok se ublaže simptomi, kako bi pacijent bio prijemčiviji za druge oblike liječenja. Antidepresivi se uzimaju nešto duže jer je potrebno minimum 2 do 4 nedjelje da počnu da djeluju na receptore. Cilj svakog liječenja u psihijatriji je da pacijentove sopstvene snage ojačaju u dovoljnoj mjeri da može adekvatno da funkcioniše bez pomoći ljekova ili uz neku minimalnu dozu.
Ljudi koji odlaze kod psihijatra očekuju da će dobiti ne samo lijek več i razgovor koji će biti ljekovit. Koliko je važna topla riječ, slušanje i savjetovanje u radu sa pacijentima koji imaju psihičke tegobe?
Svaki ljekar mora biti na neki način i psihoterapeut. Pacijent se mora saslušati i razumjeti. Moramo shvatiti da pred sobom imamo čovjeka koji isto ima nadanja, strahove i snove kao i mi, a ne dijagnozu.
Šta preporučujete osim ljekova svojim pacijentima kako bi im bilo bolje?
Razgovarajte sa bliskim osobama, ne stidite se svojih problema. Nemojte da mislite da ste slabi ako Vam je potrebna pomoć i ne ustručavajte se da je tražite. Što se ranije obratite, liječenje će trajati kraće.
Pored uspješne karijere ostvarili ste se i u privatnom životu. Udati ste i imate četvoro djece. Koliko je teško uspostaviti balans između porodičnog i poslovnog života?
Smatram da svaki čovjek može postići puno ako to dovoljno jako želi i ako se dovoljno potrudi. Suprug, roditelji i sestra su mi bili velika pomoć i podrška tokom akademskog usavršavanja. Volim posao koji radim, ali moja porodica je za mene neprocjenjivo bogatstvo.
Takozvana „buđenja“ u psihijatriji su izuzetno rijetka, ali su zabilježena i bude nadu da će sa pronalaskom novih ljekova u budućnosti biti češća pojava
Koja knjiga je ostavila najjači utisak na Vas?
Svi ruski klasici na mene ostavljaju najjači utisak, još od tinejdžerskih dana. Posebno sto puta čitani i nikad pročitani Dostojevski, majstor psihološke analize, koju nijedan psihijatar i psiholog ne mogu dostići. Posebno bih izdvojila njegov roman „Zločin i kazna“, koji maestralno prikazuje stalnu borbu dobra i zla, svjetlosti i tame, Ida, Ega i Super-ega u čovjeku.
Koji film biste preporučili kao jasan prikaz kliničke slike nekog psihijatrijskog stanja?
Preporučujem film „Blistavi um“, ne toliko zbog dobrog prikaza paranoidne shizofrenije, koliko zbog toga što je baziran na stvarnim događajima. Nakon 20 godina života sa shizofrenijom, brilijantni matematičar je uspio da se istrgne iz njenih ruku. Takozvana „buđenja“ u psihijatriji su izuzetno rijetka, ali su zabilježena i bude nadu da će sa pronalaskom novih ljekova u budućnosti biti češća pojava.
Za pacijente podrška, razumijevanje i pomoć porodice od presudnog značaja
Na zdravljeplus.me možete čitati intervjue i savjete od vrhunskih stučnjaka iz medicine. Čitajte sve o zdravlju u Crnoj gori na jednom mjestu.
