Joga je najstarija disciplina samorazvoja. Praktikujući je, razvijamo se i fizički, i mentalno, i duhovno. Potiče od sanskritskog korijena judž, što znači ujediniti. Sam cilj joge predstavlja jedinstvo tijela, srca i uma. Na nekom suptilnijem nivou, praktikujući jogu, dolazimo u balans između onoga što govorimo, radimo i mislimo.
Nastala je prije nekoliko hiljada godina. Po nekim podjelama, počeci su vezani, čak, za 2700. godinu prije Hrista jer su arheološkim ispitivanjima pronađene fugure u joga položaju. Zapisi o njoj pojavljuju se u Upanišadama, drevnim sanskritskim spisima, nastalim u periodu od 8. do 6. vijeka prije nove ere, koji se smatraju dijelom Veda. Riječ veda znači znanje. Mnogi istoričari, smatrali su ove knjige kao najstarije preživjele filozofske spise i vječno primjenljivu filozofiju, koja izražava osnovu duhovnosti. Suštinu joge, konciznim stilom, u vidu 196 aforizama opisao je Patanđali u Joga sutrama, nastalim, opet, po nekim podjelama, u 2. vijeku stare ere. Mudrim, sažetim mislima autor donosi uputstva, kako uz pomoć joge, umiriti svoj um i osloboditi se patnji ovozemaljskog života.
Praktikujući jogu, razvijamo se i fizički, i mentalno, i duhovno. Nauka je, raznim studijama, dokazala prednosti bavljenja ovom disciplinom, pa je joga, širom svijeta, ušla i u tradicionalnu medicinu”
Joga je bila svrstana u jedan od šest filozofskih sistema Indije. Kao tradicija razvijala se do 15, 16. vijeka. Dakle, u dugom periodu evoluirale su ideje, pravci, škole u skup svih najviših znanja o ljudskom biću i svim aspek- tima ljudskog postojanja, sa ciljem: uspostavljanje rav-noteže između duha, tijela i uma, koji vode svjesnom i harmoničnom životu.
Joga nije nastala na našim prostorima, ali i mnoge druge pojave koje prihvatamo kao sastavni dio naših života, takođe, nisu. Npr. mi danas koristimo decimalni sistem brojeva, koji je, nekada, nailazio na veliki otpor prihvatanja, koji nazivamo arapskim, a u stvari Arapi su samo bili posrednici, preko kojih ih je Fibonači preuzeo iz Indije. U svijetu se taj sistem naziva hinduarapski sistem brojeva. Reklo bi se da je sve na neki način povezano i da smo svi mi djelovi cjeline, kao i da je cjelina dio nas. Samo smo mi toga, ponekad svjesni, ponekad i ne.
Joga se inkorporirala u mnoge sfere društva i postala njihov sastavni dio. Tako, npr. tehnike disanja ili pranajame, koje su sastavni dio joge, koriste se u mnogim oblastima u kojima je potrebno naučiti kontrolisati dah. Relaksacija ili pratjahara, u kojoj se opuštamo na tri nivoa jer postoji umna napetost, fizička i emotivna, koristi se u psihoterapiji. Elementi joge inkorporirali su se i u sportske pripreme. Mnogi vrhunski sportisti znaju i osjećaju dobrobiti joge kada je u pitanju očuvanje mišića i njihove gipkosti ili dobrobiti fokusa i koncentracije. Joga im pomaže u sticanju preciznosti, jačanju motivacije i timskog rada, u sposobnosti upravljanja emocijama ljutnje i bijesa. Definicija sportskih aktivnosti u mnogim zemljama ima za cilj izražavanje i poboljšavanje fizičke spremnosti i duhovnog blagostanja. U Staroj Grčkoj koliko je bila važna matematika, toliko je bilo važno trčanje i muzika, dakle, mentalne i fizičke sposobnosti su se preplitale.
![](https://zdravljeplus.me/wp-content/uploads/2023/06/Screenshot-2023-06-23-at-21.32.05-1024x677.jpg)
Vrhunski umjetnici praktikuju bavljenje jogom jer im pomaže da prodube vezu sa doživljajnom i kreativnom sferom, da lakše ovladaju sredstvima kreativne komunikacije
Joga je inkorporirala i u pilates jer čovjek koji je izumio pilates, u namjeri da pomogne osobama sa invaliditetom, uvrs- tio je jogu u svoj program, ali sa raznim spravama, loptama, trakama. Elementi joge inkorporirali su i u budizam, koji je razvijao različite filozofske ideje, a uobličio se i kao religija. Iz tih filo- zofskih sistema razvijale su se, opet, borilačke vještine (u Kini Kung Fu, u Japanu Karate, Aikido, Džudo…)
Vrhunski umjetnici praktikuju bavljenje jogom jer im pomaže da prodube vezu sa doživljajnom i kreativnom sferom, da lakše ovladaju sredstvima kreativne komunikacije. Nauka je, raznim studijama, dokazala prednosti bavljenja ovom disciplinom, pa je joga, širom svijeta, ušla i u tradicionalnu medicinu.
Dakle, joga jeste najstarija disciplina samorazvoja, jeste se razvila u više pravaca, ali sama esencija joge jeste samo rad na sebi, rad na tome da postanemo svjesna bića, odnosno da svijest koju posjedujemo i kojom se dičimo kao ljudska bića, što više i koristimo. Kao što učimo da pišemo, da brojimo, da vozimo biciklo, da radimo mnogo toga, tako je i joga učenje o tome kako usavršavati svoje potencijale, kako pronaći snagu i fizičku i psihičku.
Zbog svega što joga jeste, Ujedinjene nacije su na 69. Generalnoj skupštini, 11. decembra 2014. godine, donijeli rezoluciju broj 69/131, kojom su 21. jun proglasili za Međunarodni dan joge, prepoznavši da joga obezbjeđuje holistički pristup zdravlju, kao i da je praktikovanje joge puno benefita za zdravlje ljudske populacije.
S tim u vezi, zbog uticaja na zdravlje i blagostanje, joga spada u jedan od sedamnaest Ciljeva održivog razvoja, zapravo u treći, pod nazivom – dobro zdravlje. Naime, Ujedinjene nacije su na Samitu u septembru 2015. godine usvojile rezoluciju A/ RES/70/1, odn. Agendu 2030, u kojoj se, u želji za boljim svijetom, od država potpisnica, između ostalog, očekuje da mobilišu sve resurse kako bi ciljevi bili ostvarivi do 2030. godine. O ovoj temi govorilo se i na Međunarodnom danu joge 2019. koji je bio organizovan od strane Ambasade Indije i Ministarstva inostranih poslova Crne Gore, na kojem se, upravo od strane organizatora, mogla čuti jedna od lijepih definicija da je joga blago.
![](https://zdravljeplus.me/wp-content/uploads/2023/06/joga-1.jpg)
![](https://zdravljeplus.me/wp-content/uploads/2023/06/joga-2.jpg)
Izvodeći razne položaje ravnoteže, odnosno radeći na fizičkoj ravnoteži, utičemo i na onu unutrašnju, mentalnu i emocio- nalnu. Smanjujemo stres i životu pristupamo sa većim nivo- om svijesti. Mirne svijesti. Balans u položaju, balans u životu.
Vježbajući Ratnike ili Virabhadrasana I, II, III, pokušavamo razori- ti unutrašnje prepreke koje koče naš razvoj, ali i suočavamo se sa fizičkim ograničenjima jer položaji zahtijevaju puno snage. Pored mnogobrojnih benefita na fizičkom nivou: od podsti- canja rada abdominalnih organa, jačanja mišića nogu, ruku, leđa, stomaka, zglobova, poboljšanja ravnoteže, koncentracije, memorije, podsticanja varenja, povoljnog djelovanja kod iši- jasa, jačanja koljena, butina, fleksibilnosti kukova… jedan od glavnih benefita je umirenje i ravnoteža uma.
Kao filozofija života, joga predstavlja poklon čovječanstvu.
Zbog dobrobiti koje pruža, brinući
o ljudima iz korijena, ne u smislu tretiranja simptoma, već uzroka, posmatrajući čovjeka kao cjelinu uma, tijela i duha, joga nam pomaže
da budemo zdraviji, bolji, usredsređeniji i srećniji. Možda, ne možemo promijeniti cijeli svijet, ali možemo uticati na sebe.
![](https://zdravljeplus.me/wp-content/uploads/2023/06/Screenshot-2023-06-23-at-21.37.30.png)