Joga

Joga je najstarija disciplina samorazvoja. Praktikujući je, razvijamo se i fizički, i mentalno, i duhovno. Potiče od sanskritskog korijena judž, što znači ujediniti. Sam cilj joge predstavlja jedinstvo tijela, srca i uma. Na nekom suptilnijem nivou, praktikujući jogu, dolazimo u balans između onoga što govorimo, radimo i mislimo.

Nastala je prije nekoliko hiljada godina. Po nekim podjelama, počeci su vezani, čak, za 2700. godinu prije Hrista jer su arheološkim ispitivanjima pronađene fugure u joga položaju. Zapisi o njoj pojavljuju se u Upanišadama, drevnim sanskritskim spisima, nastalim u periodu od 8. do 6. vijeka prije nove ere, koji se smatraju dijelom Veda. Riječ veda znači znanje. Mnogi istoričari, smatrali su ove knjige kao najstarije preživjele filozofske spise i vječno primjenljivu filozofiju, koja izražava osnovu duhovnosti. Suštinu joge, konciznim stilom, u vidu 196 aforizama opisao je Patanđali u Joga sutrama, nastalim, opet, po nekim podjelama, u 2. vijeku stare ere. Mudrim, sažetim mislima autor donosi uputstva, kako uz pomoć joge, umiriti svoj um i osloboditi se patnji ovozemaljskog života.

Praktikujući jogu, razvijamo se i fizički, i mentalno, i duhovno. Nauka je, raznim studijama, dokazala prednosti bavljenja ovom disciplinom, pa je joga, širom svijeta, ušla i u tradicionalnu medicinu”

Joga je bila svrstana u jedan od šest filozofskih sistema Indije. Kao tradicija razvijala se do 15, 16. vijeka. Dakle, u dugom periodu evoluirale su ideje, pravci, škole u skup svih najviših znanja o ljudskom biću i svim aspek- tima ljudskog postojanja, sa ciljem: uspostavljanje rav-noteže između duha, tijela i uma, koji vode svjesnom i harmoničnom životu.

Joga nije nastala na našim prostorima, ali i mnoge druge pojave koje prihvatamo kao sastavni dio naših života, takođe, nisu. Npr. mi danas koristimo decimalni sistem brojeva, koji je, nekada, nailazio na veliki otpor prihvatanja, koji nazivamo arapskim, a u stvari Arapi su samo bili posrednici, preko kojih ih je Fibonači preuzeo iz Indije. U svijetu se taj sistem naziva hinduarapski sistem brojeva. Reklo bi se da je sve na neki način povezano i da smo svi mi djelovi cjeline, kao i da je cjelina dio nas. Samo smo mi toga, ponekad svjesni, ponekad i ne.

Joga se inkorporirala u mnoge sfere društva i postala njihov sastavni dio. Tako, npr. tehnike disanja ili pranajame, koje su sastavni dio joge, koriste se u mnogim oblastima u kojima je potrebno naučiti kontrolisati dah. Relaksacija ili pratjahara, u kojoj se opuštamo na tri nivoa jer postoji umna napetost, fizička i emotivna, koristi se u psihoterapiji. Elementi joge inkorporirali su se i u sportske pripreme. Mnogi vrhunski sportisti znaju i osjećaju dobrobiti joge kada je u pitanju očuvanje mišića i njihove gipkosti ili dobrobiti fokusa i koncentracije. Joga im pomaže u sticanju preciznosti, jačanju motivacije i timskog rada, u sposobnosti upravljanja emocijama ljutnje i bijesa. Definicija sportskih aktivnosti u mnogim zemljama ima za cilj izražavanje i poboljšavanje fizičke spremnosti i duhovnog blagostanja. U Staroj Grčkoj koliko je bila važna matematika, toliko je bilo važno trčanje i muzika, dakle, mentalne i fizičke sposobnosti su se preplitale.

Vrhunski umjetnici praktikuju bavljenje jogom jer im pomaže da prodube vezu sa doživljajnom i kreativnom sferom, da lakše ovladaju sredstvima kreativne komunikacije

Joga je inkorporirala i u pilates jer čovjek koji je izumio pilates, u namjeri da pomogne osobama sa invaliditetom, uvrs- tio je jogu u svoj program, ali sa raznim spravama, loptama, trakama. Elementi joge inkorporirali su i u budizam, koji je razvijao različite filozofske ideje, a uobličio se i kao religija. Iz tih filo- zofskih sistema razvijale su se, opet, borilačke vještine (u Kini Kung Fu, u Japanu Karate, Aikido, Džudo…)

Vrhunski umjetnici praktikuju bavljenje jogom jer im pomaže da prodube vezu sa doživljajnom i kreativnom sferom, da lakše ovladaju sredstvima kreativne komunikacije. Nauka je, raznim studijama, dokazala prednosti bavljenja ovom disciplinom, pa je joga, širom svijeta, ušla i u tradicionalnu medicinu.

Dakle, joga jeste najstarija disciplina samorazvoja, jeste se razvila u više pravaca, ali sama esencija joge jeste samo rad na sebi, rad na tome da postanemo svjesna bića, odnosno da svijest koju posjedujemo i kojom se dičimo kao ljudska bića, što više i koristimo. Kao što učimo da pišemo, da brojimo, da vozimo biciklo, da radimo mnogo toga, tako je i joga učenje o tome kako usavršavati svoje potencijale, kako pronaći snagu i fizičku i psihičku.

Zbog svega što joga jeste, Ujedinjene nacije su na 69. Generalnoj skupštini, 11. decembra 2014. godine, donijeli rezoluciju broj 69/131, kojom su 21. jun proglasili za Međunarodni dan joge, prepoznavši da joga obezbjeđuje holistički pristup zdravlju, kao i da je praktikovanje joge puno benefita za zdravlje ljudske populacije.

S tim u vezi, zbog uticaja na zdravlje i blagostanje, joga spada u jedan od sedamnaest Ciljeva održivog razvoja, zapravo u treći, pod nazivom – dobro zdravlje. Naime, Ujedinjene nacije su na Samitu u septembru 2015. godine usvojile rezoluciju A/ RES/70/1, odn. Agendu 2030, u kojoj se, u želji za boljim svijetom, od država potpisnica, između ostalog, očekuje da mobilišu sve resurse kako bi ciljevi bili ostvarivi do 2030. godine. O ovoj temi govorilo se i na Međunarodnom danu joge 2019. koji je bio organizovan od strane Ambasade Indije i Ministarstva inostranih poslova Crne Gore, na kojem se, upravo od strane organizatora, mogla čuti jedna od lijepih definicija da je joga blago.

Kao filozofija života, joga predstavlja poklon čovječanstvu.
Zbog dobrobiti koje pruža, brinući
o ljudima iz korijena, ne u smislu tretiranja simptoma, već uzroka, posmatrajući čovjeka kao cjelinu uma, tijela i duha, joga nam pomaže
da budemo zdraviji, bolji, usredsređeniji i srećniji. Možda, ne možemo promijeniti cijeli svijet, ali možemo uticati na sebe.