Prva stabla pitome masline su kultivisana vrlo davno, čak prije 6000 godina, što potvrđuju i arheološki nalazi koštica masline sjeverno od Mrtvog mora u Jordanu i Palestini. Kasnije se kultivacija i gajenje masline proširilo zapadno na Fenikiju, Kipar, Krit, drevnu Grčku, Rimsko carstvo; istočno u Vaviloniju i dalje u Persiju i jugozapadno u Stari Egipat a onda po cijeloj sjevernoj Africi odakle je prenesena i na Pirinejsko poluostrvo. Tako se gajenje masline brzo raširilo po cijelom Mediteranu. Nije poznato kada se maslina počela gajiti na crnogorskom primorju, ali se smatra da su je donijeli Stari Grci, koji su tada, na jadranskoj obali, imali svoje kolonije. Da je gajenje maslina na crnogorskom primorju jako staro potvrđuje danas najstarije stablo masline tzv. Stara maslina u Baru, koja je stara 2240 godina i još obilno rađa . Gajenje maslina dugo je bilo vezano samo za područje Mediterana, a nakon otkrića Amerike 1492. godine, počelo se širiti i u ostale krajeve svijeta, gdje su klimatski uslovi odgovarali za njeno gajenje.
Drevni Egipćani su koristili maslinovo ulje za njegu tijela i pomjeranje ogromnih kamenih blokova pri gradnji piramida, a list masline su koristili prilikom mumifikacije faraona. Stari Grci su maslinovo lišće koristili za liječenje groznice i povišene temperature a ulje za masažu tijela i ublažavanje sportskih povreda. Naučno je utvrđeno da sastojci lista masline imaju brojna ljekovita svojstva: vrlo efikasno djeluju protiv mnogih patogenih virusa, bakterija, gljivica i parazita, pa su
se pokazali kao odlično prirodno sredstvo za jačanje imuniteta i suzbijanje mnogih oboljenja. U narodnoj medicini list masline se upotrebljava kao sredstvo za snižavanje povišenog krvnog pritiska, kod aritmija, za sniženje povišenog nivoa šećera u krvi, kao sredstvo za olakšavanje mokrenja i protiv infekcija mokraćnih kanala, za ublažavanje grčeva, za sniženje povišene tjelesne temperature, za sniženje povećanih masnoća u krvi, za ublažavanje reumatskih tegoba, za zaštitu kardio- vaskularnog sistema, za ublažavanje jakih prehlada i zaštitu od gripa. U proljeće se beru vršni mladi listovi masline i suše na zatvorenom promajnom mjestu.
Osim lista masline koriste se i plodovi, a najbolje je ulje. Najveći dio ulja (više od 95 %) čine masne kiseline od kojih je najzastupljenija esencijalna (omega 9) mononezasićena ole- inska kiselina (65–85 %), koja je najkorisnija za ljudsko zdravlje. Maslinovo ulje sadrži i oko 8,7 % polinezasićenih masnih kiselina (omega 3), od čega je 8,1 % linolna a 0,6 % linole- inska kiselina. U sastav maslinovog ulja, sa udjelom od 4,3 %, ulaze i zasićene masne kiseline (stearinska i palmitinska). Zahvaljujući obilju mononezasićenih masnih kiselina, maslinovo ulje povećava HDL holesterol (tzv. dobar holesterol), a smanjuje LDL (tzv. loš holesterol) i na taj način štiti krvne sudove od ateroskleroze. Maslinovo ulje visokog kvaliteta dobija se preradom zdravih, pravovremeno ubranih i prerađenih maslina uz primjenu isključivo mehaničkih postupaka (cije- đenje u presama). Takvo ulje je zelene boje, svježe, pikantno, gorko i mutno. Maslinovo ulje ima široku upotrebu, počev od kulinarstva, kozmetologije i medicine do hrišćanske tradicije u kojoj se koristi u obredima bogosluženja.
Za razliku od ekstra djevičanskog, djevičansko ulje se pravi od manje kvalitetnih maslina
DJEVIČANSKO (VIRGIN) MASLINOVO ULJE je takođe dobijeno prvim cijedjenjem maslina bez hemijske prerade, ali se za razliku od ekstra djevičanskog pravi od manje kvalitetnih maslina ili od maslina iz lošijih klimatskih uslova.
RAFINISANO
MASLINOVO ULJE se dobija primjenom hemijskih postupaka ili rafinisanjem djevičanskog (virgin) maslinovog ulja. Maslinovo ulje ima izvanredne nutritivne vrijednosti i koristi se u kulinarstvu za poboljšanje zdravstvenih karakteristika hrane. Nutrijenti u maslinovom ulju su: vitamin A, E, D, K, fitosterol, avenasterol, polifenoli, beta-karotin, lecitin, flavonoidi, enzimi, hlorofil, skvalen i mineral selen.
Vitamin E održava dobro zdravlje srca i krvnih sudova i pozitivno djeluje na duži životni vijek.
Vitamin D pomaže u prevenciji i liječenju mnogih oboljenja kao što su dijabetes, astma, psorijaza, autoimune bolesti, mišićna i bubrežna oboljenja, zatim ublažava depresiju, pomaže u prevenciji (zaštiti) od gripe i prehlade, jača imunitet i održava dobro zdravlje zuba i kostiju.
Flavonoidi pomažu detoksikaciju organizma (izlučivanje otrova iz organizma), sprečavaju gojenje, održavaju dobro zdravlje mozga, sprečavaju pojavu kancera.
Hlorofil čisti krv i detoksikuje organizam, povećava nivo kiseonika u krvi, doprinosi boljoj krvnoj slici, izvlači toksine iz jetre i poboljšava funkciju jetre, štiti organizam od pojave kancera. Hlorofil djeluje na kancerogene materije.
Lecitin stimuliše metabolizam masti, smanjuje nivo triglicerida u krvi, sprječava nakupljanje masti na zidovima krvnih sudova i na taj način ih štiti od ateroskleroze.
Selen sprječava prerano starenje kože, mišića
i mozga, učestvuje u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i pojedinih vrsta karcinoma (prije svega prostate i debelog
Maslinovo ulje je jako
bogato antioksidantima
Maslinovo ulje je jako bogato antioksi- dantima (vitamini A i E, fitosteroli, ave- nasterol, skvalen, polifenoli, beta-karo- tin, flavonoidi, hlorofil i mineral selen). Ovi antioksidanti pomažu u neutralisanju slobodnih radikala, koji mogu biti vrlo štetni za organizam. Slobodni radikali su, najčešće, štetni produkti metabolizma, koji nastaju spontano tokom procesa ćelijskog disanja i stvaranja energije u mitohondrijama, prilikom čega se dešava nepotpuna redukcija kiseonika što uzrokuje nastanak slobodnih radikala. Oni mogu nastati i pod uticajem spoljašnje sredine (UV zraci i druga zračenja, zagađen vazduh, zagađena voda, zagađena hrana pesticidima, aditivima ili teškim metalima, duvanski dim, alkohol, ljekovi, emocionalni stres).Slobodni radikali su atomi, joni ili molekuli sa jednim ili više nesparenih elektrona u posljednjoj orbitali zbog čega su veoma reaktivni. Oni oduzimaju elektrone od drugih molekula, uparuju ih sa svojim nesparenim elektronima i tako postižu stabilnu elektronsku konfiguraciju, a molekuli od kojih su oduzeti elektroni mijenjaju svoju strukturu i hemijske osobine . Tako, biološki važni molekuli, to jest proteini, masti i nukleinske kiseline (DNK i RNK), pod njihovim uticajem pretrpe oštećenja (oksidativni stres), gube svoju funkciju i nepovoljno utiču na biohemijske procese u organizmu, što dovodi do pojave raznih oboljenja. Svako oštećenje tkiva vodi do povećane produkcije slobodnih radikala koji još više ugrožavaju zdravlje organizma. Više od 90% bolesti povezano je sa oksidativnim stresom.
Prema navodima dr Ivice Jeremića, slobodni radikali izazivaju više od 150 bolesti,
među kojima su kardiovaskularna oboljenja, ateroskleroza, dijabetes, razne vrste karcinoma, Alchajmerova i Parkinsonovu bolest, razne degenerativne i mnoge druge bolesti. Protiv slobodnih radikala u organizmu djeluju antioksidanti koji daju svoje elektrone slobodnim radikalima i tako ih neutrališu. Oksidativni stres nastaje kao poremećaj u kojem prevagu imaju slobodni radikali nad antioksidantima. Zbog toga je neophodno da u hrani unosimo dovoljno antioksidanata, kojih ima naročito u voću i povrću, a i maslinovo ulje je jako bogato antioksidantima. Antioksidanti snižavaju nivo holesterola i smanjuju rizik od ateroskleroze, štite od srčanog i moždanog udara, usporavaju starenje, pomažu detoksikaciju organizma, štite čulo vida, pomažu u zaštiti od astme i bronhitisa i još mnogo drugih korisnih dejstava. Maslinovo ulje posjeduje brojna ljekovita svojstva. Hipokrat, čuveni antički ljekar i otac naučne medicine, pominje maslinovo ulje i govori o njegovoj primjeni u farmakoterapeutske svrhe. On je, ljudima koji su patili od probavnih smetnji, preporučivao da popiju kašičicu maslinovog ulja. Inače, prepisivao ga je za više od 60 raznih bolesti, a Stari Kinezi su vjerovali da maslinovo ulje ima sposobnost da neutrališe otrove. Starogrčki ljekar Dioskorid, otac farmakognozije, piše da se ulje dobiveno od nezrelih maslina treba koristiti u obliku krema i kao pomada, te kao laksativ za lakše pra- žnjenje debelog crijeva kod zatvora i u slučaju kolika (jakih bolova) izazvanih žučnim ili bubrežnim kamencima.
Maslinovo ulje je sve poznatiji i vrlo cijenjen sastojak u kozmetičkoj industriji. Ono obnavlja kožu, hidrira suvu kožu i pomaže očuvanju njene elastičnosti, zatim uklanja strije
i sprječava njihovo vraćanje. Veoma je zdravo za kožu, zdravije od svih komercijalnih ulja za sunčanje. Bogato je vitaminom E, antioksidantima, skvalenom i oleinskom kiselinom. Skvalen povećava elastičnost kože, sprječava njeno opuštanje i daje joj mladalački sjaj. Antioksidanti iz maslinovog ulja neutrališu slobodne radikale i popravljaju oštećenja nastala kao posljedica izloženosti suncu. Na taj način sprječavaju degeneraciju ćelija kože i usporavaju njeno starenje. Japanski naučnici, sa medicinskog fakulteta Kobe, su otkrili da korišćenje maslinovog ulja nakon sunčanja smanjuje rizik od razvoja malignih ćelija i nastanka raka kože. Sunčanju se treba postepeno izlagati, pogotovo ako ste osoba svjetlijeg tena. Pretjerano izlaganje suncu može rezultirati opekotinama i povećanjem rizika od pojave malignih ćelija i razvoja karcinoma kože. Ako se želimo sunčati namazani maslinovim uljem, najbolji učinak postići ćemo ako ulje nanesemo u tankom sloju na kožu kada sunce nije jako, najbolje je ujutro do 9 sati i poslije podne nakon 18 sati, pa se tako namazani sunčamo vrlo kratko, tek 10 – 15 minuta. Koža će nam nakon toga biti mekana, nježna i sjajna, polagano će tamniti i dobiti prekrasnu i postojanu bronzanu boju. Bez obzira na to koristite li maslinovo ulje ili ne, izbjegavajte sunce od 11 do 16 sati, ne izlažite mu se predugo i pijte puno vode. Važno je napomenuti da je za kožu najzdravije ekstra djevičansko maslinovo ulje, dok istraživanja pokazuju da ono prerađeno nema gotovo nikakav efekat. Najbolje ulje za sunčanje možemo napraviti i sami i biti prezadovoljni njegovim učinkom.
Maslinovo ulje jako dobro hidrira kožu, naročito mješavina maslinovog ulja i kapi ulja lavande
