Produženjem životnog vijeka žena, danas žene provedu skoro trideset do četrdeset godina svog života u menopauzi.
Menopauza je razdoblje života koje počinje godinu dana nakon posljednje menstruacije i traje do kraja ženinog života. Postepeno slabljenje funkcije jajnika počinje nekoliko godina prije posljednje menstruacije i u tom životnom dobu žene se suočavaju sa zdravstvenim i psihološkim izazovima. Zahvaljujući modernoj, naučno utemeljenoj medicini, ljekari mogu pomoći ženama ne samo farmakoterapijom nego i savjetima kako da održe i poboljšaju zdravlje i tako što lakše prebrode godine tranzicije od reproduktivnog ka zrelom životnom dobu.
Nivoi estrogena i progesterona se smanjuju posle menopauze, ali je žensko tijelo sposobno da se prilagodi za hormonsku ravnotežu u menopauzi. Neke žene ne pokazuju simptome menopauze, a to zavisi od načina života žene i njene ishrane. Ipak, oko 85% ima valunge (iznenadne talase vrućine), koje polovina žena ne podnosi lako i značajno smanjuju kvalitet života. Kako vrijeme odmiče, simptom vaginalne atrofije ima tendenciju da se s vremenom pojačava, povećava se rizik od srčanih bolesti i preloma zbog osteoporoze, koji predstavljaju kasne simptome menopauze i manifestuju se u kasnim šezdesetim godinama i kasnije.
Nivoi estrogena i progesterona se smanjuju posle menopauze, ali je žensko tijelo sposobno da se prilagodi za hormonsku ravnotežu u menopauzi.
Žene ulaze u prirodnu menopauzu između 45. i 55. godine života. Neke žene uđu u menopauzu prije 40. godine života – u prijevremenu menopauzu čiji uzrok leži u genetici, autoimunim oboljenjima, posljedicama liječenja onkoloških oboljenja ranije u životu, kao i hroničnom stresu i lošoj ishrani. Vještačka menopauza nastaje kao posljedica operativnog liječenja ginekoloških oboljenja.
U klimakterijumu, hipofiza i jajnici prolaze postepeno kroz promjenu tokom koje se ovulacije smanjuju, a nivoi gonadotropina koje luči hipofiza, FSH i LH postepeno se povećavaju. Estradiol, hormon ženske snage, stvara se u tijelu tokom cijelog života, u jajnicima tokom reproduktivne faze, a u nadbubrežnim žlijezdama i masnom tkivu poslije menopauze, kada se stvara estron, mnogo slabiji estrogen od estradiola. Estrogen podiže HDL (dobar holesterol) i korisno djeluje na zidove krvnih sudova. On takođe sprečava osteoporozu, jer inhibira koštane ćelije poznate kao osteoklasti, ublažava valunge i sprečava atrofiju vaginalne sluznice, podržava kolagen- ski sloj kože koji poboljšava elastičnost kože. Nizak nivo estrogena u menopa- uzi manifestuje se povećanjem tjelesne težine bez mijenjanja navika u ishrani, nadutošću u trbuhu, talasima vrućine − valunzima, depresivnim raspoloženjem, teškoćama sa spavanjem, učestalim infekcijama, suvom kožom i sluznicom, oslabljenim libidom, bolovima u zglobovima i mišićima, umorom.
Godine koje prethode menopauzi karakterišu se promjenama u menstrualnom krvarenju, koje može da bude učestalo, može da se smanji i pojača, ciklusi počinju da kasne i da izostaju, neke žene u tom periodu osjećaju glavobolju i razdražljivost, bolove u dojkama koji su posljedica povećanog nivoa estrogena u odnosu na progesteron, što je izazvano smanjenjem ovulacija. Žene koje su imale ranije izražen PMS (predmenstrualni sindrom) biće sklonije promjenama raspoloženja. U tim situacijama ženama se može pomoći dodavanjem malih doza progesterona od 16. dana ciklusa. Progesteron je hormon koji se sintetiše iz holesterola, iz progesterona se dalje stvara kortizol i dehidroepiandrosteron (DHEA), a iz njih androgeni i estrogeni. Progesteronski receptori se nalaze u svim ćelijama, a najviše u dojkama i materici, nervnom sistemu i vezivnom tkivu. Progesteron je prirodni antidepresiv i dodavanjem progesterona u periodu perimenopauze umanjiće se osjetljivost dojki, nadutost stomaka, poboljšaće se raspoloženje i povećati energija.
Progesteron je prirodni antidepresiv i dodavanjem progesterona u periodu perimenopauze umanjiće se osjetljivost dojki, nadutost stomaka, poboljšaće se raspoloženje i povećati energija
Simptomi menopauze
Valunzi osjećaj vrućine i znojenja, naročito po glavi i vratu. Čak 10−15% žena doživljava valunge na svakih sat vremena i znoje se toliko obilno da moraju da prekinu svakodnevne aktivnosti, poremeti im se spavanje i nerijetko ulaze u depresiju.
Standardno liječenje valunga je uzimanje estrogenske supstitucione terapije koja stopostotno smanjuje valunge uzrokovane padom estrogena. Ponekad valunge može izazvati i hipertireoza, zloupotreba alkohola, kao i dijabetes koji se ne liječi. Postoje na tržištu i mnogi biljni preparati koji mogu da pomognu u ublažavanju tegoba. U ishrani bi trebalo da se konzumiraju namirnice bogate fitoestrogenima, kao što su proizvodi od soje, indijski orasi, kikiriki, ovsene pahuljice, bademi. Pomaže i smanjivanje unošenja rafinisanih ugljenih hidrata, kofeina i alkohola.
U menopauzi zbog gubitka estrogena dolazi do atrofije vaginalne sluznice i žene imaju osjećaj svraba, peckanja, suvoće, nelagodnosti, kao i učestalog mokrenja i učestalih urinarnih infekcija. Ovaj problem se rješava primjenom lokalne estrogenske kreme, kod žena koje ne smiju da koriste estrogenske preparate postoje lubrikanti i proizvodi na tržištu koji u svom sastavu imaju hijaluron, mliječnu kiselinu i pomažu održavanju vlažnosti vagine.
Poremećaji sna su česti u menopauzi, žene teže utonu u san i bude se u toku noći i teško ponovo zaspivaju. Ulogu u kvalitetu sna ima hormon melatonin koji luči mala žlijezda u sredini mozga, a zove se epifiza. Melatonin se luči samo noću i u tami, a podsticaj za njegovo lučenje je boravak preko dana na sunčevom svjetlu. Melatonin je najjači antioksidans u tijelu, on noću uklanja slobodne radikale i sprečava oštećenje ćelija. Kako se proizvodnja melatonina smanjuje s godinama, a poslije 45. ga organizam sintetizuje u duplo manjoj količini nego ranije, tako da se savjetuje ženama koje imaju problema sa snom da na spavanje idu najkasnije do 22 h, da borave na sunčevoj svjetlosti u toku dana i da uzimaju nadoknadu melatonina u kapsulama pola sata prije spavanja.
Promjene raspoloženja i depresija takođe mogu da nastanu zbog nedostatka polnih hormona. Pristup u liječenju ovih poremećaja je individualan i zahtijeva, osim hormonske supstitucione terapije, i psihološku podršku.
Kada je u pitanju gubitak libida kod žena u menopauzi potrebno je da se ispitaju nivoi DHEA i nivoi testosterona. Ako su oni niski, preporučuje se uzimanje DHEA hormona u dozi koju ljekar preporuči; pristup je individualan jer će neke žene sasvim povoljno reagovati uz primjenu hormonske susptitucione terapije, neke na progesteronsku kremu, a neke na testosteronsku kremu.
Višegodišnji nedostatak estrogena oštećuje kognitivne funkcije mozga, a manifestuju se u slabljenju pamćenja i koncentracije. Rizik od razvoja demencije povećava se starenjem, a najučestaliji oblici su vaskularna demencija i Alzheimerova demencija, a manjak estrogena je ključan u razvoju oba oblika demencije. Kao prevencija Alzheimerove bolesti savjetuje se redovna fizička aktivnost, ishrana bogata antioksidansima (vitamini C, E, folna kiselina, Se i vitamini B grupe) i angažovanje u programima kreativnosti, stvaranja i učenja.
Osteoporoza je uz kardiovaskularne bolesti najozbiljnija posljedica menopauze. Progresivan gubitak koštane mase stvaraju mnogo složeniji faktori nego što je nedostatak estrogena i kalcijuma. Faktori rizika za nastanak osteoporoze su nedostatak fizičke aktivnosti, ishrana bazirana na velikoj količini rafinisanih ugljenih hidrata, žene koje nijesu rađale, žene koje su u toku života imale duže izostanke ciklusa zbog nedovoljne količine masnog tkiva, rani ulazak u menopauzu. Depresija je takođe faktor rizika za osteoporozu. Nedostatak kalcijuma, magnezijuma, bora, vitamina D mogu da povećaju rizik za osteoporozu. Ženama sa rizikom savjetuje se mjerenje gustine koštane mase jednostavnim testom DEXA. Estrogenska supstituciona terapija je vodeća terapija za smanjenje rizika od osteoporoze, ali savjetuje se i da se radi na uklanjanju faktora rizika uporedo sa terapijom. Umjereno fizičko vježbanje, šetnja, vježbanje sa tegovima pomaže održavanju gustine kostiju. Vitamin D je neophodno uzimati dnevno, pogotovo za vrijeme zimskih mjeseci. Preporučuje se uzimanje magnezijuma u obliku citrata ili malata u dozi od 300 mg do 800 mg dnevno, takođe i uzimanje kalcijuma u obliku citrata i laktata u dozi od 1000 mg do 1500 mg dnevno pomaže održavanju gustine kostiju.
Kod žena poslije 55. godine života srčane bolesti su najveći problem, a manjak estrogena smatra se važnim uzrokom srčanih oboljenja. Pored manjka estrogena i povećana inzulinska rezistencija dovodi do povećanja masnog tkiva zbog prevelikog unosa ugljenih hidrata, konzumiranja transmasnih kiselina u kombinaciji sa nedovoljnim vježbanjem, i to stvara predispoziciju za visok krvni pritisak, dijabetes i bolesti srca. Zbog sklonosti ka hiperinzulinemiji preporučuje se ishrana namirnicama niskog glikemijskog indeksa, sa dosta povrća, hladno cijeđenih ulja, orašastih plodova i proteina. Umjerena fizička aktivnost i pravilna higijena spavanja doprinijeće očuvanju zdravlja u menopauzi.
Kod žena poslije 55. godine života srčane bolesti su najveći problem, a manjak estrogena smatra se važnim uzrokom srčanih oboljenja. Pored manjka estrogena i povećana inzulinska rezistencija dovodi do povećanja masnog tkiva zbog prevelikog unosa ugljenih hidrata, konzumiranja transmasnih kiselina u kombinaciji sa nedovoljnim vježbanjem, i to stvara predispoziciju za visok krvni pritisak, dijabetes i bolesti srca. Zbog sklonosti ka hiperinzulinemiji preporučuje se ishrana namirnicama niskog glikemijskog indeksa, sa dosta povrća, hladno cijeđenih ulja, orašastih plodova i proteina. Umjerena fizička aktivnost i pravilna higijena spavanja doprinijeće očuvanju zdravlja u menopauzi.
Pristup u liječenju problema u periodu perimenopauze i očuvanju zdravlja u menopauzi je individualan. Odluka o uvođenju hormonske supstitucione terapije i vrsti terapije zavisi kako od težine simptoma tako i od detaljne istorije bolesti pacijentkinje, uzimajući u obzir faktore rizika za primjenu HST, kao i životnih navika pacijentkinje. Hormonska terapija ne mora i nije prva linija liječenja, savjetuju se žene vezano za ishranu, fizičku aktivnost, izbacivanje štetnih navika. Edukacija žena je najvažnija. Potreban je jedan detaljan i sveobuhvatni pristup.
Očuvanje zdravlja žene u reproduktivnoj dobi i zdrav način života u prelaznom periodu omogućiće ženi da nakon svih životnih i hormonskih fluktuacija uđe u period ispunjen stabilnošću, mudrošću i da u njemu uživa sve blagodeti zrelog životnog doba.
