Proces starenja kože
Koža je najveći organ čovjekovog tijela i njena ukupna površina iznosi 1,5-2 m2. Vrlo je kompleksne strukture i ima niz funkcija: omotava čovjekovo tijelo…
zdravljeplus
Sindrom suvog oka
Sindrom suvog oka predstavlja jedan od najčešćih oftalmoloških problema koji se javlja u srednjoj i starijoj životnoj dobi, mada se zbog uticaja faktora životne…
Proteini
Poslije vode, proteini (bjelančevine) kvantitativno su najzastupljeniji gradivni sastojci ljudskog organizma. Riječ protein potiče od riječi protos, što na grčkom jeziku znači prvi, glavni. Po hemijskoj strukturi proteini su makromolekuli koji se sastoje od aminokisjelina.
Medicinski pedikir
Estetika je filozofska disciplina koja ispituje lijepo, odnosno vrijedno u umjetnosti i prirodi, istražuje esencijalne uslove umjetničkog doživljavanja, stvaranje i prosuđivanje, kao i uopšte…
Lasersko izbjeljivanje zuba
Jedna od prvih stvari koju primijetimo u komunikaciji s drugim ljudima su zubi. Bijeli zubi su postali ne samo nezaobilazan detalj svakog lijepog osmjeha…
Vježbe za gornji dio tijela, ramena i leđa
Mrtvo dizanje Ovom vježbom angažujemo skoro cijelo tijelo. Tokom izvođenja potrebna je maksimalna koncetracija i pravilan položaj tijela. Najveći fokus je na lumbalni dio…
Keramički viniri
Keramički viniri predstavljaju estetski najbolje rješenje za promjenu boje, veličine i oblika zuba. To su tanke pločice koje se postavljaju na prednje površine zuba….
HPV – humani papilomavirus
Naziv papilomavirusi potiče od grčkih riječi papila – bradavica i oma – tumor. Otkriveni su u prvoj polovini 20. vijeka. Infektivno porijeklo kožnih bradavica…
Bahove kapi
Bolest je isključivo korektivne prirode,nije pokoriva, ni okrutna, već je sredstvo kojim nam naše duše ukazuju na greške koje pravimo, kako bismo bili spriječeni…
Barijatrijska hirurgija
Gojaznost je globalni medicinski problem, jer je sve veći broj ljudi sa patološkom gojaznošću. Glavni faktori rizika od pretjerane gojaznosti leže u modernom načinu života koji podra- zumijeva ishranu bogatu mastima i ugljenim hidratima, uz nedovoljno fizičke aktivnosti. Međutim, ne treba zanemariti ni genetsku predispoziciju. Pretjerana gojaznost može da nasta- ne i kao posljedica pojedinih bolesti, endokrinoloških, najprije hormonskog disbalansa uopšte, ali i bolesti štitaste žlijezde.